Konferencija pod nazivom “Tržiste lekova, pozitivne liste i snabdevanje inovativnim i generičkim lekovima” održana je 5. oktobra u hotelu Hajat u Beogradu. Na konferenciji su govorili: prof. dr Zoran Stanković, ministar zdravlja Republike Srbije, Nikola Todorov, ministar zdravlja Republike Makedonije, Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva Federacije BiH za međunarodnu saradnju i koordinaciju razvoja strategije, Vanda Marković Peković, zamenik ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, prof. dr Aleksandar Vuksanović, direktor Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, Tatjana Šipetić, direktor Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije, Peter Bergquist, potpredsednik i član Izvršnog odbora Actavis grupe, Ranko Bjelanović, menadžer za javne poslove kompanije MSD Srbija, Bojan Trkulja, direktor Fonda proizvođača inovativnih lekova INOVIA, i drugi značajni gosti iz regiona.
Ministar zdravlja Zoran Stanković je tom prilikom istakao da bi domaći proizvođači lekova trebalo da imaju isti tretman na tržistima drugih zemalja kao sto imaju strani proizvođači lekova na farmaceutskom tržištu Srbije. Na tržistu lekova u Srbiji postoji 4.000 lekova koji su dobili dozvolu za promet, a koje proizvodi više od 300 proizvođača. Prosle godine na predlog resornog ministarstva je usvojen Zakon o lekovima i medicinskim sredstvima, koji je usaglašen sa direktivama i propisima Evropske unije, kao i zahtevima Svetske trgovinske organizacije, čime je postavljena osnova za uređenje tržista lekova u Srbiji.
Bojan Trkulja, direktor Fonda proizvođača inovativnih lekova INOVIA, govorio je o preprekama koje ima inovativna farmaceutska industrija u Srbiji. Njegov zaključak je da se u Srbiji nedovoljno koriste inovativni lekovi, a razlozi su različiti, počev od procesa registracije koji zbog preopterećenja Agencije za lekove ponekad traje godinu dana. “Prva godina prođe u registraciji, sledeća tačka je dolazak leka na pozitivnu listu. Mi smo za nešto više od tri godine imali situaciju da u Srbiji na pozitivnu listu nije stavljen nijedan inovativni lek. Ove godine su zahvaljujući naporu novog rukovodstva RZZO stavljena 33 inovativna leka na listu”, kazao je Trkulja.
Kao dodatni problem istakao je Zakon o patentnoj zaštiti. Naime, kada je bio donesen, Zakon je omogućavao da inovativni lek bude na tržištu osam godina, a da je tek nakon tog perioda moguće registrovati generički lek. Međutim, kasnije je on “suspendovan” te sada period nakon koga generički lek može da se registruje iznosi šest godina. “Ako uporedimo ove činjenice, možemo da dođemo do proste računice da preostaje samo nekoliko godina da originalan lek bude na tržištu. Jer kada generika uđe, s obzirom na način formiranja cena, inovativni lek više nema šanse.” To je problem i za inovativnu farmaceutsku industriju, i još više za pacijente. Bojan Trkulja je kazao da ne treba donositi rešenja za koja znamo da neće dugo trajati, kao i da se treba ugledati na regione koji su u nekim rešenjima, kada je reč o inovativnim lekovima, ispred Srbije.
Cilj Konferencije je bio da se podstakne dijalog između predstavnika svih zainteresovanih strana – država i državnih institucija, proizvođača lekova, uvoznika i veledrogerija o tome kako doprineti rešavanju otvorenih pitanja u oblasti tržišta lekova u interesu svih, a pre svega krajnjih korisnika. Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Republike Srbije uz podršku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.
